Izbornik jezika

Bosanski | English
U Bosni i Hercegovini oblast zaštite na radu je regulisana na nivou entiteta. U Republici Srpskoj donijeti su novi zakonski propisi iz ove oblasti dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine i očekuje se usvajanje novih zakonskih propisa usklađenih sa standardima Evropske unije iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.
Slika
Osnovni ciljevi koji se žele postići sprovođenjem zakonskih i tehničkih propisa iz oblasti zaštite na radu su: spriječavanje povreda na radu, spriječavanje profesionalnih bolesti, spriječavanje drugih bolesti u vezi sa radom.

U Strategiji Evropske unije za područje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika navodi se da su sigurnost i zaštita zdravlja radnika važan dio sistema za ostvarivanje ljudskih prava, naročito prava na rad i dostojanstvo, zaštitu života i zdravlja te su ujedno nedjeljivi dio privredne politike u društvu, a stanje u ovom području povezuje se sa stanjem ukupne socijalne politike u društvu.

U rezoluciji Vijeća Evropske unije o Strategiji za područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, naglašava se važnost ovog područja za socijalnu politiku i gospodarstvo. Naročito se navodi da se evropski socijalni model temelji na visoko učinkovitoj privredi, visokom nivou socijalne sigurnosti i obrazovanja te na otvorenom i razgranatom dijalogu u društvu. To podrazumijeva, u prvom redu, unaprijeđenje uslova rada sa naglaskom na sigurnost na radu. 
Od stavova, preporuka i zahtjeva u rezoluciji izdvaja se poziv državama članicama da daju prednost slijedećim aktivnostima:
- Razvijanju i provedbi usklađenih politika za sprječavanje povreda na radu i profesionalnih bolesti,
- Politike trebaju biti prilagođene nacionalnim uvjetima i s utvrđenim mjerljivim ciljevima u smanjivanju povreda na radu i profesionalnih bolesti, a posebno u onim djelatnostima u kojima je broj povreda na radu profesionalnih bolesti iznad prosjeka,
- Djelovanju na stvaranju kulture prevencije, na način da se osnovna načela sprječavanja povreda na radu i profesionalnih bolesti ugrađuju u sadržaje programa obrazovanja i planove usavršavanja, te pokreću aktivnosti za razvoj spoznaja o važnosti zaštite zdravlje i sigurnosti na radu.

Vijeće Evropske unije poručuje državama članicama da je sigurnost na radu i zaštita zdravlja jedan od najznačajnih faktora socijalne politike u Evropskoj uniji, te da su zahvaljujući usvajanju i provedbi brojnih propisa Zajednice u posljednjoj dekadi, stvorene pretpostavke za poboljšavanje radnih uslova u zemljama članicama kao i smanjenje broja povreda na radu i profesionalnih bolesti.

Napominje se da nedovoljna zaštita na radu može rezultirati izostanicima sa posla, povredama na radu, profesionalnim bolestima i trajnoj nesposobnosti za rad, što nema samo negativan socijalni učinak već i značajan negativan ekonomski učinak, pogotovo na ukupan ekonomski rast konkurentnost privrede te direktno na javne i socijalne finansije.

U zaključcima Strategije navodi se da pitanja zdravlja i sigurnosti na radu zaslužuje, iz ekonomskih i humanih razloga, istaknuto mjesto u politici Evropske unije, te je ujedno važan dio realizacije zadataka iz Lisabonske strategije o povećanju stope zaposlenosti i produktivnosti te povećavanju konkurentnosti.
Uz to će se realizacijom ciljeva Strategije doprinijeti održivosti sistema socijalne zaštite, kako kroz smanjenje troškova za povrede na radu, nesreće i bolesti tako i kroz veću motiviranost radnika. Ti troškovi su značajan financijski teret javnim i privatnim sistemima socijalne zaštite te traže integralni, koordinirani i strateški odgovor partnera u Evropskoj uniji.
0 0